Abhazija
Izvor: Wikipedia
Аҧснытәи Автономтәи Республика | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo nema | |||||
| Himna Aiaaira | |||||
| Glavni grad | Suhumi | ||||
| Službeni jezik | abhaski i ruski | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Sergej Bagapš | ||||
| - Predsjednik Vlade | Aleksander Ankvab | ||||
| Neovisnost | 23. srpnja 1992. | ||||
| Površina | -. po veličini | ||||
| - ukupno | 8.600 km² | ||||
| - % vode | - % | ||||
| Stanovništvo | -. po veličini | ||||
| - ukupno (2003) | 215,0001 | ||||
| - gustoća | 29/km² | ||||
| BDP (PKM) | procjena - | ||||
| - ukupno | - (-) | ||||
| - po stanovniku | - (-) | ||||
| Valuta | ruska rublja (100 kopejki) | ||||
| Pozivni broj | - | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | - | ||||
Abhazija (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. - 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva i Venezuela, te Južna Osetija i Transistria. Ima površinu od 8.320 km².
Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.
Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske Unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.
Sadržaj |
Zemljopis
Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.
Administrativna podjela
Abhazija je podijeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:
Gradovi
- Suhumi, glavni grad (43,700 st.)
- Gagra (10,700 st.)
- Gaudata (7,700 st.)
- Gulrifši
- Novi Afon (1,300 st.)
- Očamčira (4,700 st.)
- Gali (grad) (7,200 st.)
- Bichvinta
Stanovništvo
Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzi, a 18% Abhazi. Sada je situacija malo drugačija. 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.
Kretanje broja stanovnika i etnička struktura
| Godina popisa | Gruzijci | Abhazi | Rusi | Armenci | Grci | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1926. | 67.494 | 55.918 | ? | ? | ? | 201.000 |
| 1959. | 158.200 | 56.197 | 86.700 | 64.400 | ? | 405.000 |
| 1970. | ? | 77.276 | ? | ? | ? | 199.596 |
| 1979. | 213.322 | 83.087 | 79.730 | 73.350 | 13.642 | 486.082 |
| 1989. | 239.872 | 93.267 | 74.913 | 76.541 | 14.664 | 525.061 |
| 2003. | 45.953 | 94.606 | 23.420 | 44.870 | 1.486 | 215.272 |
Poznate osobe
- Aleksandar Konstantinovič Šervašidze, abhaski knez (1918.-1968.)
- Fazil Iskander, abhaski pisac
- Šalva Denisovič Inal-Ipa, abhaski povijesničar i etnograf (1916.-1995.)
- Vladislav Grigorjevič Ardzinba, abhaski političar i prvi predsjednik Abhazije
- Sergej Vasiljevič Bagapš, abhaski političar - sadašnji predsjednik
Vanjske poveznice
Une fenêtre (pop-into) d'information (contenu principal de Sensagent) est invoquée un double-clic sur n'importe quel mot de votre page web. LA fenêtre fournit des explications et des traductions contextuelles, c'est-à-dire sans obliger votre visiteur à quitter votre page web !